Razlika između mliječnog i vodenog kefira (i kako napraviti oba kod kuće)

Poznato je da kefir ima vrlo povoljan utjecaj na našu probavu i trebao bi biti dio svačije prehrane. Međutim, jeste li znali da postoji i veganska verzija kefira odnosno vodeni kefir koji je jednako djelotvoran i u koji možete dodavati razno voće i začine? Doznajte koje su razlike i kako ih napraviti kod kuće pa uživajte u njihovim blagodatima kad god poželite.

Želudac obožava fermentirano

Kefir je kiseli napitak koji nastaje fermentacijom iz mlijeka, najčešće kravljeg, a vrlo je sličan jogurtu. Povijest korištenja kefira seže sve u razdoblje prije nove ere i tada se spominje kao napitak s vrlo blagotvornim utjecajem na želučane tegobe. Zbog prisutnosti korisnih mikroorganizama za probavni je trakt povoljniji od konzumacije mlijeka. Kefir, osim što utječe na poboljšanje probave, ima korisna protuupalna svojstva, smanjuje kolesterol i visoki krvni tlak, a ima i antioksidacijske i antialergijske učinke.

Kefir

Nastaje tako da se u mlijeko dodaju kefirna zrnca kojima se mlijeko fermentira. Najbolje ih je nabaviti preko poznanika i osoba iz vašeg kruga prijatelja, a ako među svojim poznanstvima ipak nemate osobu od koje biste mogli preuzeti zrnca, postoje grupe na Facebooku u koje se možete uključiti kako biste do njih došli. Često se nazivaju i tibetanskim gljivama ili kefirnim gljivama.

Napravi svoj domaći kefir 

Trebat će vam jedna litra domaćeg mlijeka i kultura kefira. U staklenu zdjelu usipajte kulturu kefira i zatim prelijte mlijekom. Prekrijte zdjelu krpom i potom povremeno lagano promiješajte drvenom kuhačom. Ostavite na sobnoj temperaturi i pustite mlijeku da fermentira od 16 do 20 sati. Tijekom ljeta bit će potrebno kraće vrijeme za fermentaciju, a zimi nešto dulje. Znat ćete da je kefir spreman kad zrnca kefira isplivaju na površinu, a tekućina poprimi gušću teksturu. Procijedite ih isključivo plastičnim cjedilom miješajući ga drvenom kuhačom. Kefirna zrnca ne podnose metalne posude ili cijedila stoga je sve najbolje uraditi u staklenom ili plastičnom posuđu. Nakon završetka procesa, zrnca možete staviti u staklenu posudu, prekriti s čistom vodom iz boce, a potom staviti u hladnjak do sljedećeg korištenja.

Mliječni kefir

Japanski kristali kruna su cjelovite prehrane

Vodeni kefir definira se kao stabilna zajednica mikroorganizama koji se koriste za dobivanje osvježavajućeg napitka. On nije na bazi mlijeka već vode. Poznat je još pod nazivima tibicos, šećerni kefir, japanski kristali, a isto tako je gaziran i blago kiselog okusa i sadrži probiotike, antioksidanse, vitamine i minerale koji povoljno utječu na cijeli organizam.

S receptom za vodeni kefir možete biti kreativniji jer je u njega moguće dodavati razno sušeno voće i ostale začine kako bi otkrili koji okus vas najviše veseli. Ponovno će vam trebati stakleno ili plastično posuđe i drveni pribor jer tibicos ne reagira dobro s metalom. Do tibicosa također možete doći preko poznanika ili Facebook grupa, često će ih ljudi dobrovoljno darovati, a osim njih za osnovni recept trebat će vam još voda i šećer. U pripremljenoj posudi pomiješajte šest jušnih žlica šećera s malo tople vode kako bi se otopio. Zatim dodajte ostatak vode, otprilike 1 litru. Otopina ne smije biti prevruća pa ju prije nego dodate kefirna zrnca ohladite na sobnoj temperaturi. Umiješajte tri jušne žlice vlažnih zrnaca vodenog kefira te promiješajte. Prekrijte gazom, osigurajte gumicom i ostavite na sobnoj temperaturi 24 do 48 sati.

Ovisno o tome želite li da vaš vodeni kefir sadrži manje šećera, više mjehurića i jači okus, duže ga fermentirajte. Nakon fermentacije, tekućinu procijedite kroz plastičnu cjediljku ili gazu, a gotovom kefiru možete dodati sok od limuna, naranče ili drugog citrusnog voća. Možete se poigrati sa začinima poput cimeta ili đumbira i dodavati sušeno bobičasto voće. Ako ćete u njega ubacivati kriške voća pripazite da nemaju špricanu koru. Držite ga u hladnjaku i uživajte u njemu iduća dva do tri dana.

5 dobrobiti mliječnog i vodenog kefira

  • jačaju imunitet
  • pročišćavaju organizam
  • poboljšavaju probavu i umanjuju želučane tegobe
  • uspostavljaju ravnotežu i djeluju protuupalno na crijeva, jetru, slezenu, gušteraču
  • služe revitalizaciji i regeneraciji